Lukavac

Položaj i osnovne informacije

U dolini srednjeg toka Spreče, na padinama okolnih planina: Majevice, Ozrena i Konjuha prostire se općina Lukavac, jedna od najznačajnijih tačaka na industrijskoj, rudarskoj i turističkoj karti Bosne i Hercegovine. Lukavačka općina zauzima prostor od 352,66 km2, između teritorija općina: Tuzla, Živinice, Banovići, Zavidovići, Maglaj, Petrovo, Gračanica i Srebrenik.

 

Turizam i turističke atrakcije

Jezero Modrac je najvažniji dio turističke ponude Lukavca, a ima površinu od 17 km2 , a preko 1000 m lijepo urađene obale sa izgrađenim objektima za odmor i rekreaciju-plaža, tuševi, restorani, koncertna arena i dr.  Najveća dubina jezera je 14 metara.  Jezero je nastalo vještačkim putem tako što je napravljena brana na rijeci Spreči. Ovo jezero je privlačilo veliki broj turista u postratnom periodu prije svega zbog lijepo urađene plaže u mjesnoj zajednici Prokosovići. Na plaži jezera se dugi niz godina održava festival narodne muzike ''Bosna slobodi pjeva''. Pored ovog festivala još se tokom ljeta održava smotra folklora kao i razni koncerti, a već nekoliko godina tradicionalno se održava i lukavačka motorijada. Pored svih ovih dešavanja na jezeru se održavaju i takmičenja u ribolovu, kao i niz drugih kulturno-sportskih manifestacija. Pored ove vještaeko uređene plaže duž cijele obale jezera Modrac nalaze se prekrasna mjesta za odmor i rekreaciju.  U neposrednoj blizini jezera ima više izgrađenih smještajnih kapaciteta preko 300 ležaja - hotel, moteli i privatni objekti za smještaj, a imaju i pogodni tereni za kampovanje. Restorani izgrađeni na obali jezera Modrac imaju preko 3000 stolica a u nekoliko njih tokom cijele godine goste zabavlja muzika uživo. Tu su i desetak Taxi čamaca, zatim kajaci, skuteri, sandoline i dr. što će boravak na jezeru učiniti prijatnim i sadržajnijim.

Ekološko izletište ''Ontario'' ili kako je poznatije jezero Bistarac predstavlja jedno od tri jezera na prostoru općine Lukavac, a po svojoj veličini nalazi se na drugom mjestu. Jezero se nalazi se na udaljenosti 2 km od samog centra grada, pa stoga predstavlja omiljeno kupalište i mjesto za odmor velikog broja lukavčana, kao i turista iz okolnih gradova Tuzle, Živinica, Gračanice, itd. Jezero Bistarac pored toga što je nastalo prirodnim putem, ima i sasvim prirodne plaže koje su dopunjene sa molovima koji se nalaze iznad vode i sportskim terenom za odbojku na pijesku. Pored navedenog na jezeru se nalazi riblji restoran kao i nekoliko manjih objekata za prehranu i ostale potrebe u cilju provodenja što boljeg odmora. Jezero Bistarac po svom sadržaju predstavlja i jedan veliki ribnjak jer se i pored prirodnog sadržaja ribljeg fonda jezero svake godine poribljava sa po nekoliko tona razlieitih vrsta ribe. Na jezeru se svake godine održavaju razni seminari i takmieenja kao i znaeajne zabavne aktivnosti kako za opainu Lukavac tako i za prostor cijele BiH.

Jezero ''Vijenac'' se nalazi na udaljenosti od oko 20 kilometara od središta grada što mu daje prednost u manjoj zagađenosti od prethodna dva jezera. Pored toga što je prelijepog izgleda nalazi se u prirodnom okruženju i predstavlja pravu prirodnu ljepotu. Ljubitelji prirode vole posjetiti i izletišta Vijenac sa planinskim jezerom, Svatovac sa planinarskom kućom, Bistaračko jezero (udaljeno 1 kilometar od centra grada Lukavca), te više lokacija na rijekama Spreča (Palučak, Batare) i Turija (Soko, Čagalo) i dr.

Planinarsko društvo ima uređena izletišta Palučak i Svatovac sa planinarskom kućom te obilježene staze kroz atraktivna područja. 12., 13., i 14. oktobra svake godine je tradicionalni Purački vašar sa tradicijom više od 140 godina. Vašar je jedinstvena turističko-ugostiteljska i trgovinska manifestacija u BiH, a Februarsko takmičenje pjevača amatera, zabavne i narodne muzike ima četrdesetogodišnju tradiciju. Na oko 20 kilometara od grada iznad naselja Gnojnice na vrhu Ratiša nalazi se Dovište na kome se tradicionalno okupljaju muslimani iz šire okoline.

Jedno od najpoznatijih lukavačkih izletišta je svakako izletište ''Batare'' koje se nalazi na rijeci Spreči, u onom dijelu gdje Spreča protiče kroz mjesnu zajednicu Modrac. ''Batare '' tokom ljetne sezone predstavljaju mjesto za odmor velikog broja lukavčana, a na batarama su se dugo godina održavale kulturne manifestacije pod nazivom ''Julske večeri'', a i svake godine se održavaju skokovi sa tzv. sprečkog mosta.

Izletište na rijeci Turiji u istoimenoj mjesnoj zajednici nema takvu prirodnu ljepotu kao spomenuto jezero, ali na tom dijelu rijeke su izgrađeni prateći objekti što upotpunjuje sadržaj ovog izletišta i ono izgleda privlačnije kako za lukavčane tako i za zaljubljenike u prirodu iz okolnih gradova.

Brdo ''Ratiš'' predstavlja jedan od obronaka planine Majevice koji se nalazi na prostoru lukavačke općine i po svom obimu kao i udaljenosti od urbanog dijela grada predstavlja jedan odnajvećih ''izvora'' čistog zraka.

Postoji još mnogo izletišta na prostoru lukavačke općine koji nisu navedeni i koji već dugo godina služe kao mjesto za odmor svima onima koji vole prirodu i koji žele da ''pobjegnu'' iz urbanog dijela grada koji zbog svojih industrijskih kapaciteta nosi epitet jednog od zagađenijih na prostorima države BiH. Značajno mjesto u turističkoj ponudi Općine Lukavac imaju udruženja građana, planinari, lovci, ribolovci, ekolozi te udruženja iz oblasti sporta, kulture i tehničke kulture. Turistička zajednica u saradnji sa ovim organizacijama tokom ljetne sezone organizira kulturno-zabavnu sportsku manifestaciju '“Ljeto na Modracu“. Za '“Ljeto na Modracu 2003“ planirani su susreti Motorista, ribara, lovaca, auto reli, smotre folklora, ''Igre bez granica'', koncerti zabavne i narodne muzike i drugo.

 

Kultura

Prvo registrovano kulturno-umjetničko društvo na općini Lukavac je KUD "Gajret" iz Puračića koje je zvanično registrovano 1904 godine. "Gajret" je imao više sekcija od kojih su najpoznatije bile dvije, dramska i tamburaški orkestar. Tamburaški orkestar je bio u to vrijeme svrstan među najbolje u Bosni i Hercegovini, pa su muzički instrumenti za taj orkestar nabavljeni iz čuvene muzičke radionice u Beču. Kulturno društvo "Soko" koje je osnovano 1911. godine takođe u Puračiću nije bilo veliko kao "Gajret" i imalo je samo jednu muzičku sekciju. Oba društva prekidaju sa radom početkom drugog svjetskog rata i poslije završetka istog ne obnavljaju svoj rad.

KUD "Jedinstvo" je osnovano po završetku drugog svjetskog rata u Puračiću i ima vrlo slavnu istoriju sve do 1990. godine. Najpoznatija sekcija ovog društava je bila dramska sekcija. U ovom društvu je djelovao i stvarao pored ostalih i pjesnik Avdo Mujkić. Članovi kulturno-umjetničkog društva "Jedinstvo" 1965. godine promovišu i "Februarsko takmičenje" pjesme, humora i muzike u Puračiću, koje se održava i danas. "Februarsko takmičenje" nikada nije preraslo u festival, ali osvajanje prvog mjesta na takmičenju vrijedi kao "ulaznica" u estradne umjetnike.

Osim KUD "Jedinstvo" u periodu od 1945. do 1956. godine djelovalo je KUD  "Veljko Lukić Kurjak" čiji su članovi bili radnici fabrike sode Lukavac, koje je imalo dramsku sekciju, hor i tamburaški orkestar. U narednim godinama osnovano je mnoštvo kulturno-umjetničkih društava od kojih međutim samo KUD "Rudar" iz Lukavac Mjesta još uvijek aktivno radi i djeluje.

Na općini Lukavac u Puračiću se tradicionalno od 1879. godine svakog 12.,13. i 14. oktobra održava vašar. Za tri dana koliko vašar traje kroz Puračić prođe (ako vrijeme dobro posluži) i preko pedeset hiljada ljudi dnevno, dok, poređenja radi, samo mjesto broji oko četiri hiljade stanovnika.

Centralna biblioteka na općini Lukavac nalazi se u centru za kulturu i obrazovanje u Lukavcu. Biblioteka ima fond od 35000 knjiga iz raznih oblasti kao što su: domaća i strana književnost, naučna literatura, umjetnička biblioteka, literatura za djecu i omladinu i druge oblasti. Osim biblioteke u centru za kulturu i obrazovanje nalazi se i kino dvorana, čitaonica i umjetnička galerija.

Književni klub ''Mostovi'' datira još iz 1961. godine. U njemu su stvarali mnogi mladi pjesnici sa ovog kraja. Klub je bio privlačan i za mlade pisce iz drugih mjesta gdje nisu postojale mogućnosti za normalan rad, te su pristupali ''Mostovima'' i radili su u njima.

Na općini Lukavac stvarali su i stvaraju, između ostalih, slijedeci umjentnici i književnici:

Književnici: Avdo Mujkić, Jusuf Begić, Zlatan Imamović, Atif Kujundžić, Salih Šabanović, Senahid Nezirović, Mujo Bijelić, Nedžad Tufekčić, Redžo Hankić, Ešef Kovačević, Refija Harbić, Stanko Batur , Nedžad Ibrahimović , Hazim Brašnjić, Edis Bratanović i drugi.

Umjetnici: r. Jakub Mahmutović, Ernest Piljić, Ćamil Osmanović, Goran Hrvić, Zijad Sakić i dr.

Gore su navedeni samo neki od razloga da nas posjetite, a kada dođete uvjerit ćete se da je to samo mali dio bogate turističke ponude Turističke ponude općine Lukavac.

 

Istorijat

O prošlim vremenima na ovom području nema mnogo da se kaže, ne zbog nedostatka arheološke građe ili historijskih podataka, nego zbog činjenice da se ovdje stoljećima nije ništa mijenjalo izuzev ratova koji su pomjerali granice osvajača ovog dijela naše zemlje.

Interesantno je međutim, pomenuti da pronađeni ostaci kultura iz bronzanog doma na brdu Gradina kod Ozrena ukazuju da je područje ove općine bilo naseljeno još u prahistoriji.

Arheološki nalazi iz bakrenog doma u naselju Bokavići, koje se pod istim imenom spominje još 1512. godine, pokazuju da su ljudi iz svojih naselja sa okolnih obronaka Majevice, Konjuha i Ozrena u ovom dijelu Sprečanske kotline nalazili pogodne uslove za podmirivanje svojih životnih potreba još u staro doba, prije naše ere.

Postoji dokumenat da je naselje Puračić, dobilo ime po vojvodi Purči koji se spominje 1249. godine u jednom dokumentu bana Matije Ninoslava. Danas se pretpostavlja da ako se ima u vidu podatak da su Rimljani u trećem vijeku prije naše ere eksplotisali so iz Tuzlanskog bazena, moguće je da je Puračić stariji i od vojvode Purče, ali za tako nešto za sada nema pisanih dokumenata.

Interesantno je još pomenuti u vezi ovog naseljelja da je 1893. godine Austro-Ugarska formirala općinu Puračić kojoj su pripadali: Devetak, Poljice, Treštenica, Tulovići, Banovići, Ribnica, Orahovica, Turija, Babice, Prokosovići, Bikodže, Tabaci, Modrac i Puračić. Radi nejasnoća, treba reći da kada je Puračić bio općina, Banovići, ovakvi kakvi su danas, nisu ni postojali, postojalo je Banovići selo, od kojeg su zahvaljujući rudniku mrkog uglja nastao grad. Općina Puračić je prestala sa postojanjem nakon šezdeset dvije godine postojanja ili bolje rečeno 1955. godine.

U popisima početkom XVI stoljeća evidentirana je većina sadašnjih naselja lukavačke općine: Gornji i Donji Lukavac, Bokavići, Modrac, Srednja i Donja Smoluća, Puračić, Turija, Devetak, Dobošnica, Gnojnica, Kruševica i dr.

Ime Lukavac, koje se susreće i u drugim krajevima naše zemlje, spominje se u pisanim dokumentima 1528. godine kao Gornji i Donji Lukavac, a u popisu stanovništva iz 1885. godine spominje se kao Lukavac turski i Lukavac srpski.

U jednoj turskoj ispravi iz 1644. godine spominje se neki Paša Lukavac što mnogi uzimaju kao temelj za ime Lukavac, jer o imenu Lukavac postoji nekoliko verzija. Jedna od njih je sljedeća:

Prema jednoj staroj priči, nekad u prošlosti, negdje u starom Lukavcu, postojalo je mjesto gdje su ljudi-prolaznici morali plaćati maltarinu (neku vrstu carine). ”Maltadžija”, čovjek koji ”nije davao mira” prolaznicima, bio je poznat po svojoj lukavosti, jer je naplate vršio od nekih i dva puta, a i onemogućavao je da se ide zaobilaznim putevima, pa su ga ljudi zbog te njegove ”revnosti” u poslu, zvali ”Lukavcem”. Nasuprot ovoj tezi, prihvatljiva je teorija da je Lukavac dobio ime od toponima luka, tj. niska ravnica u okuci rijeke.

Medutim, nastanak i razvoj grada Lukavca uslovljen je nastankom Fabrike sode. Lukavac se od male fabričke kolonije razvio u industrijsko naselje po svim zahtjevima urbane i komunalne tehnike, higijene i hortikulture.

Prvo oslobođenje Lukavca 30. septembra 1943. godine, odnosno drugo konačno oslobođenje Lukavca 13. septembra 1944. godine, Lukavac je dočekao sa 159 porodičnih stanova, podijeljenih, kao što je rečeno, u tri zasebna građevinska reona. U cilju da se poslijeratnom razvoju Lukavca osigura savremen tok, usklađen sa perspektivnim razvojem Fabrike, kao dotadašnjim “patronom” naselja, preduzete su potrebne inicijative za izradu planova urbanizacije Lukavca, u kom cilju organi upravljanja Fabrike sode upućuju 8. aprila 1948. godine Urbanističkom birou Sarajevo potrebne prijedloge i obrazloženja.

Međutim, tek uvođenjem radničkog upravljanja, od 1950. godine, pitanja društvenog standarda: novi stanovi, asfaltiranje ulica, odmarališta, klubovi, pošta, bazen i dr., dobijaju prioritetno mjesto u sadržaju rada Radničkog savjeta Fabrike sode i drugih njenih organa, koji, u tom cilju, 1954. godine donose i poseban “Perspektivni plan komunalne izgradnje u Lukavcu”.

Razvoj radničkog samoupravljanja i u Koksno-hemijskom kombinatu, Rudniku Lukavac i drugim radnim organizacijama, te razvoj i jačanje komunalnih službi, osigurava sve povoljnije uslove za još brze i uspješnije promjene u gradu. Odlukama svih radničkih savjeta na jednoj i Skupštine općine na drugoj strani, razvoj Lukavca usmjerava se na novim osnovama i umjesto ranija tri odvojena reona, u kojima su živjeli podijeljeni radnici, majstori i činovnici.

Danas je  Lukavac grad koji broji oko 15 hiljada stanovnika.

 

 

 

Kontaktirajte nas

Lukavački sajam
Sprečanska 1, 75300 Lukavac
Bosna i Hercegovina
Tel.:  +387 35 574 700
Fax:   +387 35 574 701
Mob.: +387 61 721 561
e-mail: lukavacki_sajam@yahoo.de

Partner

.

© 2018 Lukavački sajam. Sva prava zadržava.